Magna Carta Libertatum – 800 godina od donošenja

Ove godine, 15 juna 2015. godine navršava se 800 godina od potpisivanja, dakle nastanka jednog velikog pravnog dokumenta koji je svojevtstan svetionik prava- Velike povelje sloboda ili Magna Carta Libertatum. Magna Carta Libertatum ili Velika povelja sloboda je engleski ustavni dokument iz 1215. godine, kojim je ograničena moć engleskih kraljeva, konkretno kralja Jovana bez zemlje.

To je jedan od prvih pravnih dokumenata koji je otkrio put do ustavne monarhije odnosno ograničenja apsolutne vlasti monarha a svakako je bio prvi putokaz za mnogo kasnije donete Ustavne dokumente širom sveta.

Tim povodom, Britanska nacionalna biblioteka će na 800. godišnjicu Magna Carta Libertatum prvi put ujediniti pod jednim krovom sve postojeće originalne kopije prvog engleskog ustavnog dokumenta koji je u junu 1215. odobrio kralj Jovan Bez Zemlje kako bi umirio pobunu engleskog plemstva. Inače, Britanska nacionalna bilblioteka je najavila da će za njenu godišnjicu 2015. godine, na tri dana ujediniti sve četiri kopije dokumenta, a koje će početkom tekuće godine proučavati istraživači i pogledati 1215 ljudi koji će biti odabrani putem konkursa.

Projekat ima za cilj da pruži celovitiju sliku o kralju Jovanu (Džonu) koji je tradicionalno prikazan kao okrutan slabić u nizu filmova o Robinu Hudu, legendarnom engleskom otpadniku koji je, prema mnogim istoričarima, živeo oko 100 godina kasnije. Rezultati istraživanja biće pohranjeni u onlajn banku podataka zajedno sa komentarima o Magna karti i građom za veliku izložbu koja će 2015. godine biti održana u Britanskoj biblioteci u Londonu povodom 800-godišnjice povelje.

Magna Carta Libertatum je potpisana 15. juna 1215. godine u Ranimidu, zapadno od Londona. Ona je nastala kao rezultat neslaganja između rimskog pape i kralja Jovana bez zemlje i njegovih barona u pogledu kraljevskih prava. Konkretno, od kralja se zahtevalo da se Poveljom odrekne određenih prava i da poštuje određenu zakonsku proceduru, kao i da prihvati da kraljeva volja može biti ograničena zakonom. Iako je povelja ograničila kraljevsku moć i u svojih 63 člana pokrila mnoga pitanja, uglavnom je zastupala veleposedničke interese. Pitanja obuhvaćena poveljom kretala su se od prava slobodnih ljudi na suđenje i pravdu, pa sve do težina i mera, ribarskih vrša i stranih trgovaca.

Magna carta libertatum je ograničila prava šerifa, čuvala slobode i privilegije okruga i gradova i načinila sporazum sa Krunom da se neće mešati u prava Crkve, niti da će bez pristanka krunskog saveta nametati Klevetnički danak ili bilo kakav drugi porez. Čuvenim članom 39. Kralj se obavezao da ne hapsi feudalce bez odluke suda koji moraju sačinjavati ljudi njima ravni po statusu (nullus liber homo capiatur, vel imprisoneteur… nisi per legale iudicium parium suorum vel per legem terrae).

Da zaključimo, Veliku povelju slobode, odobrio je Jovan bez zemlje kako bi postigao dogovor s plemstvom koje se bunilo zbog njegovog despotizma i visokih poreza I Velikom Poveljiom su ograničene moći Krune i ustanovljeno da je kralj ispod a ne iznad zakona. Jovan nikad nije sasvim prihvatio Povelju i malo je nedostajalo da ona ne zaživi. Poštovanje povelje osigurano je završnim odredbama, koje su davale ovlašćenje grupi od 25 barona da se podignu na oružje protiv kralja ukoliko se on ne bude pridržavao uslova Povelje . Medjutim, Velika Povelja je važila tek manje od 10 nedelja, a prvo što je Jovan učinio bilo je da je poslao izaslanika u Rim Papi Inoćentiju III da traži povlačenje Povelje.

Papa je ukinuo Povelju i Britanija se vratila u građanski rat. Kralj Jovan je, međutim, umro sledeće godine, a za sobom na prestolu ostavio devetogodišnjeg sina, Henrija III. Namesnik koji je upravljao na mestu mladog Henrija vratio je Magna cartu.

Iako su mnoge njene klauzule naknadno zanemarene, oborene ili prerađene, taj dokument smatra se osnovom britanskog prava, čiji je uticaj bio od presudnog značaja za kasnija dokumenta, među kojima je i američki ustav. Magna karta je u 13. veku više puta izdavana ponovo i 17 od tih kasnijih kopija je preživelo. Petnaest kopija se nalazi u Britaniji, jedna u parlamentu Australije a jedna u arhivi SAD.

priredili
za Naumović & Partneri

Sara Koprivica
Jelena Jovanović